„VASKRSENJE KUBIZMA“ U SREMSKOJ MITROVICI: Srđan Kuljanin donosi „Srpski kubizam“ u grad umetnosti

Od strane Ozon
0 komentari

SREMSKA MITROVICA – U gradu u kojem su trag u istoriji umetnosti ostavili Sava Šumanović i Lazar Vozarević, kubizam će se ponovo vratiti među publiku. Ovoga puta kroz pravac koji nosi naziv „Srpski kubizam“, iza kojeg stoji umetnik Srđan Kuljanin.

Izložba pod nazivom „Vaskrsenje kubizma“ biće otvorena 16. maja u 18 časova u okviru Noć muzeja 2026 u GalerijI „Lazar Vozarević“, a postavka će ostati pred publikom naredne dve nedelje.

Za Kuljanina, izbor Sremska Mitrovica nije bio slučajan.

„Meni je jako bilo stalo da upravo u Sremskoj Mitrovici organizujem izložbu, jer je ovo grad umetnosti, kubizma i istorije. Šumanović je doneo kubizam na ove prostore, Lazar Vozarević ga je ovde proslavio, a mi decenijama nismo imali ništa slično“, kaže umetnik.

Iako priznaje da njegov rad ne podseća direktno na stvaralaštvo dvojice velikana, ne krije da su mu bili važna inspiracija.

„Svako je imao svoju fazu i svoj izraz, ali sigurno su mi bili ideje vodilje. Voleo bih da budem treći čovek koji je ostavio trag u kubizmu na ovim prostorima“, govori Kuljanin.

Njegov „Srpski kubizam“ nastao je 2022. godine i iste godine zaštićen je kao autorsko delo u Zavodu za intelektualnu svojinu Republike Srbije. Na prvi pogled oslanja se na klasične kubističke forme, ali se vrlo brzo razlikuje po detaljima koji nose snažan pečat domaće tradicije.

Na slikama se pojavljuju srpske zastave, šajkače, ornamenti, motivi Hercegovine, ali i pravoslavni i hrišćanski simboli.

„Posebno kada su teme vezane za moju rodnu Hercegovinu, u radovima su veoma izraženi pravoslavni motivi. Ali suština svega je mir, ljubav, vera i nada. Svaki motiv nosi neku svoju priču“, objašnjava umetnik.

Kuljanin kaže da stvaranje novog umetničkog pravca nije teško ako čovek ostane dosledan sebi.

„Mnogi su me pitali kako mi ne dosadi da radim isto i zašto ne pređem na nešto drugo. Ali ja sam se potpuno posvetio Srpskom kubizmu i pokušavam stalno da ga unapređujem, da bude kvalitetniji i prepoznatljiv gde god da se pojavi“, kaže on.

Njegov cilj, dodaje, nije samo izložba ili galerijska priča.

„Želja mi je da ostavimo pečat za buduće generacije. Da kroz taj stil ljudi pronađu svoju istoriju, kulturu i umetnost.“

I upravo ta ideja danas Srpski kubizam odvodi i van galerijskih prostora. Kuljanin govori o humanitarnim akcijama, radionicama za decu u Hercegovini, ilustracijama za sportske događaje i saradnji sa različitim brendovima i institucijama.

„Prošle nedelje sam bio u Mostaru gde je Srpski kubizam bio deo đurđevdanskog turnira. Radili smo ilustracije za FK Partizan, uskoro će jedan rad biti i na ambalaži kraljevskog piva. Meni je važno da taj stil živi među ljudima.“

Ipak, ono po čemu ga mnogi i dalje prvo prepoznaju jeste umetnost slikanja na kosi.

Na tu ideju došao je još 2017. godine, a danas iza sebe ima više od 120 radova nastalih upravo na ljudskoj kosi.

„I to je zaštićeno u Zavodu za intelektualnu svojinu. Za narednu godinu planiramo i knjigu koja će obeležiti deset godina rada i slikanja na kosi“, kaže Kuljanin.

Tokom pandemije njegov rad primetio je i poznati italijanski magazin Estetica Magazine, koji ga je svrstao među 250 inovatora u svetu frizerstva.

„Radili su 250 naslovnih strana sa porukama podrške tokom korone i upravo zahvaljujući slikanju na kosi našao sam se među tim umetnicima“, priseća se.

Publiku u Galerija „Lazar Vozarević“ tokom Noći muzeja neće dočekati klasično otvaranje izložbe. Neće biti uobičajenih govora ni protokola, a jedna od prostorija biće pretvorena u radionicu za decu. Planirana je bila čak i harfistkinja, ali će atmosfera zbog koncepta manifestacije ipak biti drugačija od standardnih galerijskih večeri.

„Najvažnije mi je da svako doživi izložbu na svoj način. Nijedna slika nije ista i voleo bih da ljudi pronađu nešto svoje među tim radovima“, kaže umetnik.

Možda upravo u toj rečenici najbolje staje cela ideja Srpskog kubizma — pokušaj da umetnost ne ostane zatvorena među zidovima galerije, već da postane deo identiteta, sećanja i svakodnevnog života.

Pročitajte još:

Možda Vam se svidi i

Ostavi komentar