Šest pitanja i odgovora o troškovima obrade kredita nakon promene stava VKS

Od strane Ozon
0 komentar

Nakon što je Vrhovni kasacioni sud izneo nova tumačenja stava da banke imaju pravo da naplaćuju troškove obrade kredita, kao i troškove osiguranja stambenog zajma, bura u javnosti se ne stišava. 

Najglasniji su advokati koji, prema nezvaničnim podacima, zastupaju više od 250.000 građana u sudskim postupcima u kojima su tužili banke. 

I dok struka ukazuje na pravne nedostatke novog „propisa“, klijenti su u strahu zbog posledica koje bi mogli da pretrpe zbog najnovije odluke nadležnih. Ostala su mnoga otvorena pitanja koja zanimaju većinu građana, a ovo su šest najčešćih:  Zašto se Vrhovni kasacioni sud bavio temom tužbi protiv banaka? Građani su pre nekoliko godina počeli da podnose prve tužbe protiv banaka, jer su smatrali da one nemaju pravo da naplaćuju troškove obrade kredita i to tako što su klijenti koji su uzimali veće kredite plaćali i veće troškove obrade. U tome su im podršku pružala i udruženja potrošača, piše Euronews Srbija. Niži sudovi su donosili neujednačene presude, tako što su neki presuđivali u korist bankara, a drugi u korist klijenata. Da bi došlo do ujednačavanja sudske prakse, tražio se stav Vrhovnog kasacionog suda po kojem bi se svi ostali „ravnali“. Najviša pravna instanca u zemlji je 2018. godine iznela stav da banke nemaju pravo da naplaćuju troškove obrade kredita. Advokati sada tvrde da je upravo taj stav bio povod klijentima da podnesu tužbe, koje su u velikoj većini slučajeva rešavane u njihovu korist. Šta će biti sa tužbama građana koji su već dobili sporove i novac? Postoji bojazan građana da banke sada mogu pokrenuti nove parnice za one sporove koje su građani već dobili na osnovu ranijeg stava VKS. Bankari, međutim, obećavaju da neće tražiti povraćaj sredstava za sve one koji su već dobili spor. „Predmeti u kojima je doneta i izvršena presuda protiv banaka neće biti predmet bilo kakve pravne akcije banaka protiv klijenata„, saopštili su iz Udruženja banaka Srbije. Šta će biti sa tužbama koje su u toku? S obzirom na novi ili dopunjen stav Vrhovnog kasacionog suda, svi klijenti koji su tužili banke i za troškove obrade kredita i za osiguranje kod NKOSK mogli bi da izgube spor. Advokat Marija Starčević za Euronews Srbija kaže da sudije nižestepenih sudova od početka nedelje traže odlaganje sporova koji su ovih dana na dnevnom redu, jer su do petka presuđivali po jednom stavu iz 2018. i tužbe su dobijali klijenti, a sada imaju drugo tumačenje, po kojem je ishod spora na strani banaka. „Ako se sudije budu vodile novim stavom VKS građani će izgubiti parnice, a po Zakonu o parničnom postupku strana koja izgubi spor dužna je da snosi troškove postupka„, objašnjava Starčevićeva. Na to ukazuje i advokat Srđan Aleksić i napominje da će sve sudije morati da poštuju odluku Vrhovnog kasacionog suda, što znači da bi građani masovno mogli gubiti sporove. Advokati napominju i da građani kao opciju imaju i mogućnost da odustanu od spora i u tom slučaju ne bi morali ništa da plate, ukoliko odluče da povuku tužbu.  Koliko bi klijente mogao koštati izgubljen spor? Što se tiče sporova koji su u toku, banke su iskazale načelnu spremnost da u slučaju svakog povoljnog ishoda spora ne naplaćuju od druge strane, odnosno od klijenata, troškove koje su same imale u vezi sa vođenjem svakog pojedinačnog postupka, kao od strane koja je izgubila spor, već da ti troškovi ostanu na teretu banke. Građani će, ipak, do izricanja presude imati troškove. „Svako od njih u slučaju gubika spora moraće da plati sve troškove parničnog postupka, oko 50.000 dinara, a tužbe su podneli upravo zbog potpuno jasne i ujednačene prakse sudova, kao i pravnog stava Vrhovnog kasacionog suda iz 2018. godine„, kaže advokat Jelena PavlovićDa li će klijenti koji tek sada podižu kredite morati da plaćaju troškove obrade? U odluci iz 2018. bilo je navedeno da troškovi obrade kredita moraju biti jasno i nedvosmisleno predočeni i da mora biti navedeno šta ulazi u njihov obračun. Novi stav kaže da banke nisu dužne da obrazlažu troškove obrade kredita, što znači da one sada mogu da naplaćuju procenat kakav god žele. Trenutno na tržištu je gotovo svaka druga, od 24 banke, zadržala naplatu provizije za obradu kredita, koju samo zovu različitim imenima. Neke je vode kao „puštanje kredita u opticaj“, druge kao „trošak održavanja kredita“ ili „godišnju naknadu za administriranje kredita“. Trenutno više od deset banaka i dalje naplaćuje ovu proviziju, neke za gotovinske kredite, neke za stambene, a neke za oba. Kolika će provizija biti uglavnom zavisi od vrednosti pozajmice. Da li svi klijenti koji podižu kredite moraju da plate osiguranje u NKOSK? Trenutna ponuda banaka u Srbiji pokazuje da je kod samo tri od 17 banaka koje imaju u ponudi stambene kredite neophodno plaćanje osiguranja kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita za dobijanje pozajmice. U šest banaka klijent može sam da izabere da li će platiti osiguranje kod NKOSK i tako dobiti da dug otplaćuje uz nešto nižu kamatnu stopu ili će se zadužiti bez ovog osiguranja. Ovo osiguranje, praktično, štiti banku u slučaju da dužnik prestane da namiruje rate kredita. Funkcioniše po principu da NKOSK plaća banci rate umesto dužnika, dok banka ne proda dužnikov stan na koji je stavljena hipoteka i tako namiri dug.

You may also like