Minimalna zarada i osnovice rastu 2026. godine: Šta se menja za zaposlene i poslodavce

Od strane Ozon
0 komentari

Sremska Mitrovica – Od 1. januara 2026. godine u Srbiji stupaju na snagu izmene koje obuhvataju rast minimalne cene rada, povećanje osnovica za obračun doprinosa i redefinisanje pojedinih elemenata zarade. Promene će imati direktan uticaj i na radnike i na poslodavce, dok deo propisa i dalje izaziva nedoumice u praksi.

Minimalna zarada i neoporezivi deo

Minimalna cena rada za 2026. godinu iznosi 371 dinar po satu, dok su bruto vrednosti minimalne zarade već obračunate:

  • 79.797,29 dinara za mesec sa 160 radnih sati
  • 84.031,24 dinara za mesec sa 168 radnih sati

Neoporezivi deo zarade biće povećan na 34.221 dinar, što utiče na konačan bruto iznos i obaveze poslodavaca u obračunu.

Nove minimalne i maksimalne osnovice doprinosa

Na osnovu prosečne plate za period oktobar 2024 – septembar 2025, koja iznosi 146.564 dinara, utvrđene su nove osnovice:

  • Najniža osnovica: 51.297 dinara
  • Najviša osnovica: 732.820 dinara

Ove granice važiće tokom cele 2026. godine i biće osnova za obračun doprinosa za sve kategorije zaposlenih.

Šta ulazi u minimalnu zaradu

Prema Zakonu o radu, minimalna zarada obuhvata samo osnovnu zaradu obračunatu na osnovu minimalne cene rada i broja radnih sati.

U minimalnu zaradu ne ulaze:

  • topli obrok
  • regres za godišnji odmor
  • minuli rad
  • prekovremeni i noćni rad
  • rad praznicima
  • troškovi prevoza
  • službena putovanja

Ove stavke se isplaćuju zasebno, osim u javnom sektoru gde su pojedini dodaci uključeni u koeficijent za obračun plata, što često dovodi do različitih tumačenja kod zaposlenih.

Troškovi poslodavaca i sistem doprinosa

Poslodavci ukazuju da povećanje osnovica i minimalca nosi dodatne troškove. U Srbiji je ukupno opterećenje na zarade i dalje visoko:

  • 19,9% doprinosi na teret zaposlenog
  • 16,65% doprinosi na teret poslodavca

Privredni sektor upozorava da će povećanje minimalne zarade i osnovica dodatno opteretiti mikro i mala preduzeća, dok se zahtevi za smanjenje doprinosa sve češće ponavljaju u poslovnim udruženjima.

Inflacija i realna kupovna moć

Iako minimalna zarada raste, inflacija i visoki životni troškovi i dalje umanjuju realnu vrednost primanja. Zaposleni navode da se povećanja teško osećaju, posebno u većim gradovima, gde rast cena stanovanja i osnovnih proizvoda premašuje administrativne korekcije zarada.

Problemi koji se ponavljaju u praksi

Najčešće primedbe zaposlenih odnose se na:

  • kašnjenje isplata prevoza i drugih naknada
  • pogrešno uračunavanje toplog obroka i regresa u minimalnu platu
  • neisplaćene prekovremene sate
  • umanjenje minimalne zarade posle isplate
  • pritiske da se deo plate vrati poslodavcu
  • neusklađenost prakse u javnom i privatnom sektoru

Sve navedeno predstavlja osnov za obraćanje Inspekciji rada, Poreskoj upravi ili sindikatima, a prijave mogu biti anonimne.

Javni sektor – sistem koeficijenata i neusklađenost očekivanja

U zdravstvu, obrazovanju, policiji i državnim organima primenjuje se sistem koeficijenata, zbog čega se dodaci poput toplog obroka i regresa uglavnom ne iskazuju kao posebne stavke. Upravo to dovodi do čestih tužbi, kontradiktornih sudskih presuda i nezadovoljstva zaposlenih.

Promene koje stupaju na snagu 2026. godine povećavaju nominalna primanja zaposlenih, ali otvaraju niz pitanja o održivosti sistema, visini doprinosa i realnoj kupovnoj moći.


Možda Vam se svidi i