Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici, proslavljaju jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti. Vernici se tokom današnjeg dana pridržavaju posta, a bere se i posvećuje bosiljak.
Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da poseti sveta mesta.
Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao Krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru gde je praznik obeležen crvenim slovom kao zavetni praznik.
Kako kaže hrišćansko predanje, narod je odgovorio patrijarhu molitvom Gospode pomiluj, koja se i do danas na isti način peva na pravoslavnim liturgijama.
Na taj praznik, istovremeno se slavi uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.
Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.
„Kada je car Hozroj osvojio Jerusalim i mnogi narod odveo u ropstvo, Krst bi prebačen u Persiju“, odakle ga je na Golgotu, „hodeći bosonog i u bednoj odeći, izneo car Iraklije“, zapisano je u „Ohridskom prologu“ vladike Nikolaja Velimirovića.
„Tada Časni krst bi položen u hram Vaskrsenja, na radost i utehu celog hrišćanskog sveta“, napisao je episkop Nikolaj.
Strogi post i narodni običaji
Na Krstovdan se drži strogi post, a mnogi vernici tog dana jedu samo hleb i grožđe.
Najveći krstovdanski vašar u Gornjoj Pčinji priređuje se u Radovnici, ispod crkve, pored reke Pčinje, gde je podignuto nekoliko senika koji se koriste za vašar. Ljudi rano dolaze da prodaju i kupuju stoku, sve do podne, a od podne dolaze oni koji žele da se vide, da budu viđeni. Ostaju dokle ko može.
U svim selima isplaćuju poljake, koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno ο Đurđevdanu.
Na jesenji Krstovdan, prema drevnim običajima, bere se i posvećuje bosiljak.
Na zimski Krstovdan, koji je uoči Bogojavljenja, 18. januara, po predanju, ukrštaju se vetrovi.
U crkvi se tog dana krst stavlja u vodu i, ako se voda smrzne, očekuje se dolazak rodne godine, a ako se voda ne smrzne, veruje se da će sledeća godina biti „oskudna i bolešljiva“.
1 komentar
Kakve veze ima ovo verovanje koje je proizašlo iz političkih trvenja dva jarca na brvnu – Konstantina i Maksencija – koji su se makljali na jednom mostu? A Konstantin je kao usnio san i dan danas se raspravlja šta je video kao ‘znak’ pod kojim mu je rečeno da će pobediti – mač ili krstaču?! Post nije obavezan, jer je Isus ispunio Mojsijev zakon i time ga ukinuo. On nije postio, a ni apostoli dok je bio živ. Postili su kad je umro, ali kad je uskrsnuo više nisu.Tako da post je stvar dobre volje, zaveta, zdravstvenih razloga itd. a ne potreba da se dokaže vera, jer kad je uništen hram u Jerusalimu 70. n.e., prestao je i stari Zakon. Bilo kako bilo sve u vezi Krstovdana pokazuje kako je u pitanju sujeverje a ne vera koju Hristovi sledbenici treba da pokazuju.
Komentari su zatvoreni.