Sremska Mitrovica – U Hramu Svetog Arhangela Gavrila u Bešenovu danas je služena Sveta arhijerejska liturgija, koju je predvodio sveštenik Nemanja Selaković. Liturgiji je prisustvovao veliki broj vernika, koji su zajedno obeležili jedan od najvažnijih datuma u pravoslavnom kalendaru. Pored toga, jutarnje božićne liturgije služene su u svim pravoslavnim hramovima na području opštine Sremska Mitrovica, čime je obeležavanje julijanske Nove godine dobilo poseban duhovni značaj.
https://www.instagram.com/reel/DEzkpvLiZGE/?igsh=MTRmbmdkM2MwMDFtYQ==
Julijanska Nova godina, poznata i kao Stara, Pravoslavna ili Srpska Nova godina, obeležava se svake godine u noći između 13. i 14. januara po gregorijanskom kalendaru, odnosno 1. januara po julijanskom. Iako nije zvanično priznata kao Nova godina, ovaj praznik zauzima posebno mesto u tradiciji pravoslavnih naroda, ne samo na Balkanu, već i širom sveta.
Osim u Srbiji, julijanska Nova godina se proslavlja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, pravoslavnim delovima Hrvatske, kao i u istočnoevropskim zemljama poput Rusije, Belorusije, Ukrajine, Jermenije, Moldavije i Gruzije. Interesantno je da ova tradicija postoji i u nekim nemačkim kantonima Švajcarske, kao i u delovima Škotske, dok pravoslavni vernici u Japanu takođe obeležavaju ovaj datum.
Iako je u narodu poznata kao Pravoslavna Nova godina, mnogi smatraju da njeno obeležavanje ima duboke korene u starokalendarskoj tradiciji, prema vremenu koje je ustanovio Julije Cezar. U Srbiji, ona nosi dodatni simbolički značaj jer se smatra izrazom otpora i očuvanja srpskog identiteta tokom istorijskih pokušaja da se on ugrozi.
Pored proslave Nove godine, ovaj dan u pravoslavnoj tradiciji nosi još dublji duhovni značaj. Na 14. januar obeležavaju se dva velika praznika – Mali Božić i dan Svetog Vasilija Velikog. Okupljanja u hramovima, molitve i zajednička liturgija donose dodatni blagoslov i radost svim vernicima, podsećajući ih na važnost vere, zajedništva i očuvanja tradicije.
Proslava julijanske Nove godine u Sremskoj Mitrovici i širom pravoslavnog sveta još jednom je pokazala kako se kroz vekove neguju običaji koji osnažuju kulturni i duhovni identitet naroda.