Letnjikovac koji je gradio čuveni sremski grof

Od strane Ozon
0 komentar

SREMSKA MITROVICA. Srem je oblast puna istorije i geografije, lako dostupne, ali relativno slabo poznate. Neka od najintrigantnijih i najbogatijih istorijskih zanimljivosti su tu, neposredno oko nas. Jedno od takvih mesta je letnjikovac ili dvorac Višnjevac u okolini, tj. severno od zaseoka Erem, a u ataru sela Veliki Radinci.

Posle dva kilometra vožnje ili šetnje od Erema, dolazi se do impozantnog objekta koji je gradio čuveni sremski grof Odeskalki, poreklom Italijan, a koji je svoje najdragocenije posede imao u zapadnom Sremu, pre svega u Iloku i Erdeviku, gde je imao i dvorce i vinograde, a napravio je i prvu vinariju u Erdeviku 1826. godine. Sam letnjikovac je sagrađen 1903. po projektu slavnog češkog arhitekte Hermana Bolea za Baltazara i Livija Odeskalkija.

 Letnjikvac Višnjevac je sagrađen 1903. godine, po projektu Hermana Bolea, čuvenog arhitekte češkog porekla. Ovaj poznati arhitekta s kraja 19. i početka 20. veka, ostavio je značajan graditeljski opus u Sremu.

Po njegovom projektu sagrađen je letnjikovac Fišerov salaš.

Namena ovog prizemnog zdanja je bila boravak čuvene italijanske kneževske porodice Baltazara i Livija Odeskalkija. Ova porodica je čuvena svima onima koji samo malo zagrebu po bližoj istoriji Srema. Imali su u vlasništvu ogromne posede u Sremu, sa sedištem u Iloku i Erdeviku. Porodica koja je zaslužna i za jednu od prvih vinarija u Sremu, u Erdeviku, 1826. godine.

Knez Baltazar, letnjikovac, gospodarske objekte i zemlju, iznajmljivao je porodici Fajfer iz Rume, koja je ovde držala ergelu sa 11 konja – punokrvnih arapskih kobila. Propast Austrougarskog carstva, dovela je porodicu kneževa Odeskalski do propasti. Iako su od bečkog dvora dobili na dar gotovo ceo Srem, jer su vojno i novcem pomagali austrijskog cara Leopolda Drugog, u vreme odbrane ovih krajeva od Turaka, ipak su letnjikovac morali dati kao depozit za kredite. Kasnije je, zbog duga, Zagrebačka banka odlučila da ga proda i namiri svoja potraživanja.

Tako je letnjikovac na Višnjevcu, došao u ruke Srbina – begunca iz Mađarske i rumskih trgovaca. Letnjikovac je udaljen je četiri kilometra od Velikih Radinaca, a od sela Erem, dva. U blizini objekta nalazi se i stari bunar sa đermom, takođe građen kad i dvorac, kao i kotobanja za smeštaj kukuruza.

Višnjevac ima status dobra koje uživa prethodnu zaštitu, objekat – letnjikovac građen je u duhu obnove narodnog stila, koji je baštinio tradiciju seoskog graditeljstva, karakterističnog za prostore Srema i Slavonije. Rustičan izgled izražen je po korišćenju prirodnih materijala, u dekorativno rezbarenom drvenom tremu.Stari bunar sa đermom, građen kad i dvorac NACIONALIZACIJA POSLE Drugog svetskog rata letnjikovac i 20 jutara obradive zemlje našli su se na udaru nacionalizacije. Dvorac je u to vreme bio u vlasništvu Milana Kovačevića i porodice Bajić iz Rume. Dvorac i zemljište su rešenjem tadašnje vlasti oduzeti 1947. godine, da bi posle silnih sudskih procesa bio vraćen vlasnicima 1952. godine. Od nacionalizacije do povratka, prema svedočenjima, tadašnja vlast je u letnjikovcu držala ovce, što je takođe doprinelo njegovom propadanju.

Možda Vam se svidi i