Svim punoletnim građanima Srbije najavljena je isplata po 6.000 dinara, uz početak prijavljivanja 7. septembra i početak isplate 22. septembra. Međutim, deo građana mogao bi da dobije 12.000 ili 18.000 dinara. Veći iznos nije posebna kategorija pomoći, niti zavisi od broja akcija koje neko poseduje. Ključ je u nasleđivanju prava preminulih nosilaca prava iz Akcionarskog fonda.
Upravo je pitanje nasledstva izazvalo najviše nedoumica: da li dodatnih 6.000 dinara dobija svako ko je nekada nasledio roditelja ili drugog člana porodice, da li je važno kada je vođena ostavinska rasprava i šta se događa ako ima više naslednika?
Odgovor je važan – nije dovoljno samo biti nečiji naslednik.
Ne odnosi se na svako nasledstvo
Važeći Zakon o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu precizno uređuje šta se događa kada premine lice koje je bilo obuhvaćeno tim sistemom.
Član 4 Zakona predviđa da, u slučaju smrti lica koje je podnelo prijavu za upis u evidenciju nosilaca prava, odnosno lica koje je već steklo status nosioca prava, njegovi naslednici ostvaruju pravo na novčanu naknadu i prenos akcija pod uslovima i na način na koji bi ta prava ostvarilo preminulo lice.
To znači da se priča o dodatnoj isplati ne odnosi na svakoga ko je nekada imao ostavinsku raspravu.
Nasleđivanje kuće, stana, zemlje, automobila ili druge imovine samo po sebi ne daje pravo na dodatnih 6.000 dinara.
Važno je da je preminula osoba bila nosilac konkretnog prava na koje se odnosi ova isplata.
Da li je važno kada je završena ostavinska rasprava?
U trenutno važećem zakonu ne postoji uslov da ostavinski postupak mora biti nov ili da mora biti pokrenut 2026. godine. Zakon govori o naslednicima preminulog nosioca prava, a ne propisuje godinu njegove smrti kao kriterijum za nasleđivanje tog prava.
Zbog toga ne treba zaključiti da pravo imaju samo ljudi koji trenutno vode ostavinski postupak.
Ali postoji važna nepoznanica.
Za predstojeću septembarsku isplatu još nije objavljeno detaljno zvanično uputstvo koje bi objasnilo kako će se postupati kada je ostavinska rasprava završena pre više godina, a konkretno pravo nije navedeno u rešenju o nasleđivanju, kao ni da li će u takvim slučajevima biti potrebno preduzimati dodatne korake.
Zbog toga građani za sada ne bi trebalo samoinicijativno da pokreću nove ili dopunske ostavinske postupke samo zbog najavljene isplate, dok nadležni ne objave preciznu proceduru.
Kako nastaje iznos od 12.000 ili 18.000 dinara?
Osnovna najavljena isplata iznosi 6.000 dinara po punoletnom građaninu.
Prilikom prvobitne najave navedeno je da će, zbog prava preminulih nosilaca i njihovih naslednika, biti ukupno 7.668.000 pojedinačnih isplata, odnosno znatno više od broja punoletnih građana koji žive u Srbiji.
Tada je izričito navedeno da će neka lica dobiti dva puta po 6.000 dinara, odnosno 12.000 dinara, dok će pojedini dobiti tri puta po 6.000, odnosno 18.000 dinara.
Dakle, 12.000 i 18.000 dinara nisu posebne kategorije pomoći.
Veći iznos nastaje zbog nasleđenog prava preminulog nosioca prava.
Ministarstvo privrede razjasnilo važnu dilemu
Nakon što su se pojavile računice da bi pojedinci mogli da dobiju čak 144.000 dinara zbog većeg broja akcija Akcionarskog fonda, reagovalo je Ministarstvo privrede.
Ministarstvo je objasnilo da se naknada vezuje za status nosioca prava, a ne za broj akcija na vlasničkom računu.
Drugim rečima, neko neće dobiti više novca zato što ima više akcija.
Prema odgovoru Ministarstva, uvećanje je moguće isključivo po osnovu nasleđivanja.
To je veoma važna razlika za građane: broj akcija nije osnov za računanje 12.000 ili 18.000 dinara.
Šta ako preminuli ima više naslednika?
To je jedno od pitanja na koje još nema dovoljno detaljnog zvaničnog odgovora u vezi sa septembarskom isplatom.
Opšta pravila nasleđivanja određuju ko su naslednici i koliki deo zaostavštine pripada svakome od njih. Na primer, u prvom naslednom redu deca i bračni drug, po pravilu, nasleđuju na jednake delove.
Međutim, nije objavljena posebna tehnička procedura za ovu isplatu koja bi precizirala kako će se 6.000 dinara obračunavati i isplaćivati kada pravo jednog preminulog nosioca ima više naslednika.
Zbog toga nije ispravno unapred tvrditi da će svako dete preminulog roditelja automatski dobiti dodatnih 6.000 dinara.
Šta trenutno sigurno znamo?
Prema najnovijim najavama, prijavljivanje punoletnih građana za 6.000 dinara trebalo bi da počne 7. septembra, dok je početak isplate najavljen za 22. septembar.
Sigurno je i da je Ministarstvo privrede potvrdilo da broj akcija ne određuje visinu naknade i da je uvećanje moguće po osnovu nasleđivanja.
Važeći zakon već poznaje nasleđivanje prava preminulog nosioca prava.
Ono što se još čeka jeste kompletna procedura za septembarsku isplatu – posebno za stare ostavinske postupke, slučajeve sa više naslednika i način dokazivanja nasleđenog prava.
Važno: najavljena izmena zakona
Postojeći sistem nije obuhvatao sve građane koji su danas punoletni. Prema važećem zakonu, prvobitni status nosioca prava bio je vezan za propisane uslove, uključujući punoletstvo do kraja 2007. godine i upis u evidenciju nosilaca prava.
Zbog toga je prilikom najave isplate svim sadašnjim punoletnim građanima najavljena promena zakona.
U trenutno dostupnom tekstu važećeg zakona navedene su izmene objavljene u „Službenom glasniku RS“ br. 123/2007, 30/2010, 115/2014, 112/2015 i 19/2025. U proveri do 18. avgusta nismo pronašli objavljenu novu izmenu iz 2026. koja bi već unela najavljeni septembarski model u tekst ovog zakona.
Zato je važno razlikovati najavljeni datum isplate od završene pravne i tehničke procedure.
Najkraće: svaki punoletni građanin prema najavi treba da dobije osnovnih 6.000 dinara. Dodatni iznos nije vezan za bilo kakvo nasledstvo, već za nasleđeno pravo preminulog nosioca prava. Nije presudno da li je ostavinska rasprava vođena ove godine, ali detalji o tome kako će se stara ostavinska rešenja i slučajevi sa više naslednika tretirati prilikom septembarske isplate još nisu zvanično razrađeni.
