Cene u Srbiji nastavljaju da rastu. Prema najnovijim objavljenim podacima Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnja inflacija u oktobru 2026. iznosila je 4,4 odsto, dok su potrošačke cene u odnosu na septembar porasle za 0,8 odsto. Posebno se izdvaja poskupljenje povrća od 8,8 odsto za samo mesec dana, dok su hrana i bezalkoholna pića u proseku poskupeli 1,7 odsto.
U odnosu na oktobar prošle godine, proizvodi i usluge lične potrošnje skuplji su u proseku 4,4 odsto, dok je rast cena u odnosu na decembar 2025. dostigao 4,1 odsto.
Poskupljenja su zabeležena u većini kategorija koje ulaze u obračun potrošačkih cena, uključujući hranu, odeću, obuću, transport i usluge.
Povrće poskupelo 8,8 odsto, voće 3,2 odsto
Prema detaljnim podacima RZS-a, najveći mesečni rast među osnovnim prehrambenim kategorijama zabeležen je kod povrća, koje je u oktobru bilo 8,8 odsto skuplje nego u septembru.
Voće i orašasti plodovi poskupeli su za 3,2 odsto, dok su meso i prerađevine od mesa poskupeli za jedan odsto.
Ukupno posmatrano, hrana i bezalkoholna pića poskupeli su za 1,7 odsto u odnosu na prethodni mesec.
Narodna banka Srbije navodi da su najveći uticaj na rast cena hrane imali sveže voće, povrće i meso.
Odeća i obuća skuplje za 2,4 odsto
Rast cena nije ograničen samo na prehrambene proizvode.
U oktobru su, u odnosu na septembar, zabeležene sledeće promene:
- Odeća i obuća: +2,4%
- Hrana i bezalkoholna pića: +1,7%
- Obrazovanje: +0,9%
- Lična nega, socijalna zaštita i ostale usluge: +0,8%
- Restorani i hoteli: +0,6%
- Transport: +0,5%
Jedina glavna grupa u kojoj je registrovan pad cena bili su nameštaj, oprema za domaćinstvo i održavanje stana, sa smanjenjem od 0,2 odsto.
Gorivo za godinu dana poskupelo 19 odsto
Prema analizi Narodne banke Srbije, naftni derivati su u oktobru bili 19 odsto skuplji nego godinu dana ranije.
Samo u odnosu na septembar poskupeli su za 0,7 odsto.
Skuplje gorivo ne utiče samo na troškove vozača, već može povećati i troškove transporta, proizvodnje i distribucije robe.
Koliko je novca više potrebno za kupovinu?
Ako je određena korpa proizvoda i usluga u oktobru prošle godine koštala 50.000 dinara, rast od 4,4 odsto značio bi da se za istu korpu sada izdvaja približno 52.200 dinara.
To je 2.200 dinara više.
Reč je o ilustrativnom obračunu prosečne inflacije. Stvarno povećanje troškova svakog domaćinstva zavisi od toga koliko troši na hranu, energente, prevoz i druge potrebe.
NBS očekuje dodatne inflatorne pritiske tokom 2027. godine
U novembarskom Izveštaju o inflaciji Narodna banka Srbije povećala je prognozu prosečne inflacije za narednu godinu sa 4,3 na 4,9 odsto.
Za 2026. godinu očekuje se prosečna inflacija od 3,2 odsto.
Prema proceni centralne banke, inflacija bi tokom većeg dela 2027. mogla da bude iznad gornje granice ciljanog raspona, pre svega zbog produženih efekata energetskog šoka, viših uvoznih cena i dodatnih pritisaka na cene hrane.
Povratak inflacije u ciljani raspon očekuje se krajem 2027. godine.
Za građane je važno da usporavanje inflacije ne znači automatski i pojeftinjenje proizvoda. To prvenstveno znači da cene u proseku rastu sporije.
Najnoviji raspoloživi podaci pokazuju da su oktobarska poskupljenja najizraženija kod pojedinih svakodnevnih namirnica, dok prognoze NBS ukazuju da će rast cena ostati važna tema i tokom naredne godine.
Izvori: Republički zavod za statistiku, 12. novembar 2026; Narodna banka Srbije, 12. i 18. novembar 2026.