Vozače u Srbiji narednih dana očekuje važan datum. Privremeno smanjenje akciza na benzin i dizel važi do nedelje, 22. novembra 2026. godine. Ukoliko Vlada Srbije ne produži ovu meru, od ponedeljka bi mogli da se promene poreski uslovi koji utiču na cenu goriva. Da li to znači i skuplje točenje na pumpama?
Vlada Srbije produžila je primenu privremeno smanjenih akciza na pojedine naftne derivate do 22. novembra. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku Republike Srbije“, a prethodno je važila do 15. novembra.
Reč je o meri kojom država nastoji da ublaži posledice rasta cena nafte i naftnih derivata na tržištu, smanjenjem jednog dela poreskog opterećenja koje ulazi u cenu goriva.
Prema važećoj odluci, iznosi akciza su:
- Bezolovni benzin: 54 dinara po litru.
- Gasna ulja, uključujući odgovarajuće kategorije dizela: 55,53 dinara po litru.
- Olovni benzin: 57,41 dinar po litru.
Ovi iznosi nisu maloprodajne cene goriva, već iznosi posebnog poreza koji se obračunava na određene naftne derivate.
Šta se događa 23. novembra?
Ukoliko Vlada do isteka roka ne donese novu odluku o produženju ili izmeni mere, privremeno smanjenje akciza prestaje da se primenjuje.
To znači da bi se od 23. novembra obračun akciza vršio prema iznosima predviđenim propisima koji tada budu važili.
Ipak, važno je razlikovati dve stvari: povećanje poreskog opterećenja i povećanje maloprodajne cene goriva.
Čak i kada se akciza poveća, ne mora da znači da će cena na pumpama odmah porasti za isti iznos. Na konačnu cenu utiču i nabavna cena derivata, kretanje cene sirove nafte, kurs dolara, troškovi poslovanja i državne mere ograničavanja maloprodajnih cena.
Zato se trenutno ne može pouzdano tvrditi da će benzin ili dizel od ponedeljka poskupeti za određeni broj dinara.
Zašto država uopšte smanjuje akcize?
Akciza je poseban porez koji država naplaćuje na određene proizvode, među kojima su gorivo, duvanski proizvodi i alkoholna pića.
Kod goriva, akciza predstavlja značajan deo ukupne cene koju potrošač plaća.
Pored akcize, u maloprodajnu cenu ulazi i porez na dodatu vrednost, odnosno PDV od 20 odsto.
To znači da promena akcize može imati i dodatni poreski efekat, jer se PDV obračunava na osnovicu koja uključuje akcizu.
Na primer, ako bi se akciza povećala za tri dinara po litru, a svi ostali elementi obračuna ostali nepromenjeni, ukupni poreski efekat sa PDV-om iznosio bi 3,60 dinara po litru.
Ovo je matematički primer, a ne najava konkretnog povećanja cene goriva.
Koliko bi vozači plaćali više za pun rezervoar?
Čak i relativno malo poskupljenje goriva može se osetiti u kućnom budžetu, naročito kod građana koji svakodnevno koriste automobil.
Ukoliko bi gorivo poskupelo za tri dinara po litru, dodatni trošak bio bi:
- Za 30 litara – 90 dinara.
- Za 45 litara – 135 dinara.
- Za 60 litara – 180 dinara.
Ako bi povećanje iznosilo pet dinara po litru, za rezervoar od 45 litara bilo bi potrebno izdvojiti 225 dinara više.
Kod vozača koji mesečno potroše 150 litara goriva, poskupljenje od pet dinara značilo bi dodatnih 750 dinara mesečno, odnosno 9.000 dinara godišnje, pod pretpostavkom da cena ostane toliko viša tokom cele godine.
Ovi obračuni služe isključivo da pokažu kako se promene cena odražavaju na troškove domaćinstava.
Ko određuje cenu benzina i dizela u Srbiji?
Cene goriva u Srbiji ne zavise samo od odluka naftnih kompanija.
Za derivate obuhvaćene državnom uredbom o ograničenju cena primenjuje se poseban mehanizam određivanja najviših maloprodajnih cena.
U redovnom režimu, maksimalne cene evrodizela i benzina BMB 95 objavljuju se petkom i primenjuju od 15 časova, za naredni cenovni period.
Zbog toga je za vozače važan i petak, 20. novembar, kada se očekuje naredno redovno objavljivanje maksimalnih cena goriva, ukoliko ne dođe do promene propisanog režima.
Međutim, cenovni period i trajanje poreske mere nisu isto. Odluka o akcizama ima svoj rok važenja, pa će za konačan odgovor biti potrebno pratiti i eventualne nove odluke Vlade.
Da li treba napuniti rezervoar pre 23. novembra?
Za sada nema dovoljno osnova da se vozačima savetuje da požure na benzinske pumpe zbog očekivanog poskupljenja.
Moguće je da Vlada ponovo produži smanjenje akciza, kao što je to već činila.
Moguće je i da dođe do izmene poreskog opterećenja, ali konačan uticaj na cenu zavisiće od propisa i tržišnih uslova.
Građani zato ne bi trebalo da donose odluku o kupovini većih količina goriva samo na osnovu datuma isteka mere.
Poskupljenje goriva ne pogađa samo vozače
Promene cena benzina i dizela ne utiču isključivo na građane koji imaju automobile.
Dizel je važan trošak u drumskom transportu, poljoprivredi, distribuciji robe i brojnim drugim delatnostima.
Ukoliko gorivo poskupi i takvo povećanje potraje, deo dodatnih troškova može se preneti i na cenu prevoza, robe i pojedinih usluga.
Zato odluke o akcizama imaju širi ekonomski značaj i mogu se odraziti na troškove domaćinstava, čak i kada njihovi članovi ne koriste sopstveni automobil.
Šta je sada najvažnije?
Za građane su ključna dva datuma: 20. novembar, kada se očekuje redovno objavljivanje novih maksimalnih cena goriva, i 22. novembar, kada ističe važenje sadašnje odluke o privremeno smanjenim akcizama.
Ukoliko Vlada ne produži meru, od 23. novembra mogao bi da se promeni obračun poreskog opterećenja na gorivo.
Da li će to dovesti i do povećanja cena benzina i dizela, kao i koliko bi ono moglo da iznosi, zavisiće od narednih zvaničnih odluka.
Za sada je izvesno da mera ističe 22. novembra, ali nije potvrđeno da će gorivo od 23. novembra poskupeti.
Izvor: Odluka o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, „Službeni glasnik RS“, br. 87/2026–112/2026.