Sremska Mitrovica – Za pravoslavne vernike danas je počeo šestonedeljni Božićni post, koji prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku Rođenju Isusa Hrista – Božiću.

Četrdesetodnevni božični post, koji po značenu i trajanju dolazi posle Vaskršnjeg ili Velikog časnog posta, koji je uvod u najveći hrišćanski praznik Hristovog Vaskresenja, počeo je za Rusku pravoslavni crkvu, Srpsku pravoslavnu crkvu, Jerusalimsku patrijaršiju i Svetu Goru.

Ostale hrišćanske crkve, među kojima i većina pravoslavnih, koje su zbog veće tačnosti prihvatile Gregorijanski kalendar, u postu su od pre 13 dana.

Božićni post za sve hrišćane traje do 25. decembra kada se slavi praznik Rođenja. Razlike u vremenu slavlja potiču od kalendara, pa se stoga prema “Julijanskom vremenu” Božić obeležava 13 dana kasnije, odnosno 7. januara po Gregorijanskom kalendaru.

SPC navodi da post nije samo uzdržavanje od pojedinih jela, već da podrazumeva i duhovni post, odnosno uzdržavanje od strasti i grehova.
Prema hrišćanskom učenju, utemeljiteljem posta “smatra se sam Isus Hristos, koji je uoči stupanja u podvig iskupljenja roda ljudskoga ukrepio sebe dugotrajnim postom”.

Ustanovljenje Božićnog posta, kao i drugih višednevnih postova, datira se u prve vekove hrišćanstva i pominju se u delima svetih otaca od IV i V veka. Prvobitno je trajao sedam dana, a odluka i naredba hrišćanima da pred praznik Roždestva poste 40 dana izrečena je na saboru 1166. godine.
Trajanje Božićnog posta objašnjava se i četrdesetodnevnim putovanjem trojice mudraca do Vitlejemske pećine, u kojoj je rođen Bogomladenac Isus.

U pravoslavnoj veri postoje četiri posta godišnje, a najduži je Veliki ili Časni post pred praznik Vaskrsenja. Petrovski i Gospojinski post traju dve nedelje pred praznovanje Petrovdana i Velike Gospojine. Pravilo je takođe da i slavske trpeze u srpskim domovima u vreme Božićnog posta budu posne.

Možda Vam se svidi i