Sremska Mitrovica – Godišnja zarada na tržištu falsifikovanih lekova u svetu iznosi 200 milijardi dolara i predstavlja 25 puta unosniju delatnost od trgovine narkoticima.
Svetska zdravstena organizacija saopštila je da je na globalnom nivou deset odsto lekova lažno. U Ageniciji za lekove i medicinska sredstva Srbije kažu da je lekove bezbedno kupovati samo u apotekama.
Ljudi koji imaju problema sa potencijom, hroničnim bolestima, hipertenzijom i dijabetesom najčešća su meta falsifikatora lekova. Poslednjih godina, veliki broj građana sa malignim oboljenjima poseže za neproverenim lekovima.
Falsifikovani lekovi prisutni su u svim zemljama sveta, a lažiraju se najčešće lekovi velikih firmi. Posledice po zdravlje mogu da budu značajne.
Prema podacima jedne farmaceutske kompanije, falsifikati njihovih lekova mogu se naći u čak 101 zemlji sveta sa 40 različitih verzija. Kao izvor falsifikovanih lekova najčešće se navode Kina i Indija, odakle potiče čak 75 odsto falsifikovanih lekova.
kaže da u Srbiji nije zabeležen veliki broj slučajeva falsifikovanih lekova i dodaje da to ne znači da malverzacija nije bilo.
„Jedini legalni lanac distribucije lekova u Srbiji su apoteke. Svako ko lek kupi na bilo koji drugi način, izlaže sebe i svoje zdravlje ogromnom riziku“, upozorava Pavle Zelić iz Agencije za lekove i medicinska sredstva.
U Srbiji do sada zvanično nije otkrivena nijedna laboratorija za proizvodnju falsifikovanih lekova, već se njihova pojava vezuje pre svega za kupovinu preko interneta, ilegalan uvoz ili nabavku većih količina od onih koje je odobrila Agencija za lekove.
Takođe, do sada nije utvrđen nijedan slučaj da je neka firma uvezla neispravne lekove ili količinu veću od odobrene.
„Građani, ukoliko primete bilo šta neobično u vezi sa lekom, treba da obaveste Ministarstvo zdravlja, koje će zatim na teren poslati inspektore. Uzorci se dostavljaju Agenciji, koja jedina u Srbiji putem analiza može da utvrdi tačan sastav i poreklo leka“, navodi Zelić.
Po zakonu, promet lekova preko interneta i oglasa nije dozvoljen, ali praksa pokazuje potpuno drugačije stanje.
„Podaci pokazuju da je na globalnoj mreži više od pedeset odsto lekova lažno“, kaže Zelić i poručuje građanima da ne ugrožavaju svoje zdravlje zbog male novčane uštede.
U svetu godišnje bude i do sto hiljada smrtnih slučajeva zbog komplikacija nastalih usled konzumiranja lažnih lekova.
„Rešenje prometa falsifikovanih lekova je saradnja na regionalnom, evropskom, ali i globalnom nivou. Pored toga, vrlo važna je i edukacija mladih generacija, koje i najviše od svih koriste inetrnet“, kaže Zelić.
Prema podacima farmaceutskih kompanija, na svakih hiljadu dolara uloženih u proizvodnju lažnog leka moguća zarada dostiže 500 hiljada dolara. Zbog enormno visoke zarade i neznatnog rizika, ova oblast izrasla je u jednu od vodećih kriminalnih aktivnosti.
Izvor: rts