Najčešća krivična dela u Srbiji – teška krađa, trgovina drogom i razbojništvo

Od strane Ozon
0 komentar

SREMSKA MITROVICA. Prema statistici Apelacionog suda u Beogradu, najveći broj predmeta koji je rešavan po žalbama tokom prethodnih pet godina – odnosi se na krivična dela protiv imovine, piše Politika.

Teška krađa zauzima prvo mesto sa ukupno 1.847 slučajeva u petogodišnjem periodu, odnosno od kada je ustanovljena potreba za kaznenom evidencijom – od 1. oktobra 2016, sa presekom na dan 31. decembar 2022. godine.

Na drugom mestu po učestalosti krivičnih dela je „neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“, sa ukupno 1.650 slučajeva, dok je „neovlašćeno držanje opojnih droga“ na četvrtom mestu sa 563 slučaja. Budući da se za svako od ova dva krivična dela vodi posebna evidencija, može se zaključiti da ukupan zbir dela u vezi sa drogom (2.213) prevazilazi broj teških krađa, koje je pojedinačno najbrojnije.

Kada se teškoj krađi doda i razbojništvo, koje je na trećem mestu sa 1.224 slučaja, a zatim i prevara (na šestom mestu) sa 526, iznuda sa 119 (na 15. mestu), zatim „obična“ i razbonijnička krađa, utaja i druga dela sa manjim brojem slučajeva, onda je jasno da primat ima grupa krivična dela protiv imovine – sa ukupno oko četiri hiljade predmeta.

Podaci se odnose na teritoriju za koju je u drugom stepenu nadležan Apelacioni sud u Beogradu – po žalbama na odluke viših sudova u Beogradu, Valjevu, Pančevu i Smederevu. S obzirom na to da samo Viši sud u Beogradu rešava više od polovine svih krivičnih predmeta u Srbiji, može se reći da analiza Apelacionog suda u Beogradu predstavlja reprezentativan uzorak za celu Srbiju.

Na petom mestu najbrojnih krivičnih dela nalazi se „nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija“, sa 558 slučajeva. Slede prevara sa 526, zloupotreba položaja odgovornog lica sa 380, teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja sa 311, zloupotreba službenog položaja sa 256 i nasilje u porodici sa 159 slučajeva, na desetom mestu.

Ubistvo se statistički nalazi tek na jedanaestom mestu sa 154 predmeta, ali reč je samo o „običnom“ ubistvu. Ako tome dodamo još 90 slučajeva teškog ubistva, to su ukupno 244 ubistva o kojima je Apelacioni sud u Beogradu doneo odluku tokom prethodnih pet godina. Treba reći da se u evidenciji našlo i osam ubistava „na mah“ i dva ubistva iz nehata.

Ukupan broj svih oblika ubistava zauzeo bi deseto mesto ispred nasilja u porodici. Statistika ih, međutim, razdvaja na posebna krivična dela i ona ne pokazuje koliko je ubistava bilo posledica nasilja u porodici, a koliko je učinjeno sa drugim motivima. Ostaje, međutim, zaključak da porodično nasilje, sa jedne, i teška i „obična“ ubistva sa druge strane – dele deseto mesto po broju slučajeva.

Kada  je reč o krivičnim delima protiv polne slobode, njihov ukupan zbir je 247, a među učiniocima su najbrojniji pedofili. Naime, pojedinačno je najviše slučajeva (72) krivičnog dela „prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju“. 

Sledi silovanje sa 57 slučajeva, zatim obljuba sa detetom (33), posredovanje u vršenju prostitucije (23), nedozvoljene polne radnje (21), obljuba zloupotrebom položaja (15), obljuba nad nemoćnim licem (11), polno uznemiravanje (9), navođenje maloletnog lica na prisustvovanje polnim radnjama (3), iskorišćavanje računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnom licu (2) i podvođenje i omogućavanje vršenja polnog odnosa (1).

Ova statistika obuhvata slučajeve u kojima su na prvostepenu presudu uložene žalbe tužioca i odbrane. Tabele koje je objavio Apelacioni sud u Beogradu ne prikazuju visinu izrečenih kazni, već samo broj i procenat potvrđenih i preinačenih (sniženih i povišenih) kazni.

Izvor Politika.

Možda Vam se svidi i