SREMSKA MITROVICA – Građani koji žele da koriste dozvoljeni minus po tekućem računu često pretpostavljaju da mogu sami da odrede koliki će limit zatražiti. Međutim, u praksi to nije uvek moguće, jer pojedine banke određuju ne samo maksimalan, već i minimalan iznos dozvoljenog prekoračenja koji nude svojim klijentima.
To znači da građanin koji želi, na primer, dozvoljeni minus od 20.000 dinara može dobiti odgovor da banka odobrava najmanje 50.000 dinara ili neki drugi unapred definisani iznos. Takva praksa poslednjih dana izazvala je pažnju javnosti, nakon što su pojedini klijenti ukazali da ne mogu da izaberu manji limit kako bi lakše kontrolisali svoje troškove.
Banke oduvek odlučuju o visini minusa
Narodna banka Srbije pojašnjava da propisi ne određuju koliki mora biti dozvoljeni minus. Svaka banka samostalno utvrđuje uslove pod kojima odobrava prekoračenje po tekućem računu, u skladu sa svojom poslovnom politikom, internim procedurama i procenom kreditnog rizika klijenta.
Drugim rečima, nije novost da banka odlučuje o maksimalnom iznosu dozvoljenog minusa. Ono što pojedine banke primenjuju jeste i određivanje minimalnog iznosa, zbog čega klijent ne može uvek da izabere manji limit, čak i kada želi da se zaduži što manje.
Od čega zavisi odobravanje?
Prilikom odlučivanja o dozvoljenom prekoračenju banke najčešće uzimaju u obzir:
- visinu redovnih primanja,
- kreditnu sposobnost klijenta,
- postojeća zaduženja,
- urednost u izmirivanju ranijih obaveza,
- internu procenu rizika.
Zbog toga dve osobe sa sličnim primanjima ne moraju dobiti isti dozvoljeni minus.
Ne postoji zakonski maksimalni limit
Narodna banka Srbije navodi da ne postoji propis kojim je određen maksimalni iznos dozvoljenog minusa. Limit određuje banka, pa on može biti različit od klijenta do klijenta, u zavisnosti od procene njegove finansijske sposobnosti.
NBS: Minus koristite samo kada je neophodno
Centralna banka upozorava da je dozvoljeni minus i dalje najskuplji oblik kratkoročnog zaduživanja. Efektivne kamatne stope kreću se približno od 20 do 40 odsto godišnje, zbog čega se preporučuje da se koristi samo u hitnim situacijama i na što kraći period.
Kao primer, NBS navodi da građanin koji tokom cele godine koristi dozvoljeni minus od 40.000 dinara, uz efektivnu kamatnu stopu od 34,49 odsto, plati oko 12.000 dinara kamate, a da pritom i dalje duguje celu glavnicu od 40.000 dinara ukoliko je ne otplaćuje.
Poseban oprez zbog nedozvoljenog minusa
Iz NBS upozoravaju da je još nepovoljnije kada korisnik pređe iz dozvoljenog u nedozvoljeni minus. Na taj iznos obračunava se znatno viša kamata, koja se, prema podacima centralne banke, može kretati od 25 do čak 98 odsto godišnje. Zbog toga građanima savetuju da redovno prate stanje na računu i izbegavaju prekoračenje odobrenog limita.
