U vreme makroekonomskih neizvesnosti, inflacije i nestabilnog tržišta nekretnina, sve više ljudi se pita – gde danas ulagati novac. Da li se više isplati kupovina stana za izdavanje, garaže u prometnom delu grada, ili plodnog zemljišta?
Prema rečima agroekonomskog analitičara Žarka Galetina, koji je govorio za RTS, dugoročno najisplativije ulaganje jeste – poljoprivredno zemljište. Kako kaže, najveći profit donosi zemljište koje se aktivno koristi za proizvodnju. Posebno su isplative intenzivne kulture kao što su povrtarstvo i plastenička proizvodnja, gde i manja površina može generisati značajan prihod.
„Proizvodnja na zemljištu donosi veći profit nego izdavanje stana ili garaža“, izjavio je Galetin gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.
On naglašava da prodaja poljoprivrednog zemljišta kako bi se kupio stan nije dobra ideja, jer se na taj način odustaje od resursa koji ima sve veću vrednost.
„Ako prodajete zemljište da biste kupili stan, odričete se resursa koji dugoročno ima veću vrednost i potencijal za rast cene“, upozorava Galetin i dodaje da je zarada od kirija ograničena, dok zemljište koje se koristi za proizvodnju može stalno donositi profit.
Tržište zemljišta ispred stanova i garaža
Galetin ističe da je tržište zemljišta perspektivnije od tržišta stanova i garaža, kako u pogledu prometa, tako i kada je u pitanju krajnja cena.
„Proizvodnja na zemljištu donosi mnogo veći profit nego sama kirija od stana. Mislim da je tržište zemljišta mnogo perspektivnije i kada govorimo o obimu prometa, ali i ceni koja se od njega može dobiti“, ocenjuje on.
Ključ profita – intenzivna proizvodnja
Posebno se isplati ulaganje u zemljište koje će se koristiti za intenzivnu proizvodnju – povrće, plastenička ili staklenička proizvodnja. Međutim, Galetin upozorava da kupovina zemljišta bez jasnog plana za njegovu obradu nema ekonomsku logiku.
„Zemljište donosi profit samo ako se ulaže u njega i koristi za proizvodnju. Ako samo stoji ili se izdaje, to nije isplativo“, kaže on.
Od vinogradarstva do povrtarstva – šta donosi više?
Statistike pokazuju da prosečno poljoprivredno gazdinstvo u Vojvodini raspolaže sa oko 13 hektara zemlje – što je uporedivo sa prosekom Evropske unije. Ipak, Galetin naglašava da profit ne zavisi samo od površine, već i od modela proizvodnje.
„Ekstenzivno ratarstvo je najmanje isplativo. S druge strane, u intenzivnoj proizvodnji – povrće, plastenici, navodnjavanje – možete da zaradite dovoljno, čak i na manjim površinama“, navodi on.
Aktivna proizvodnja kao jedini pravi izvor profita
Na pitanje u koji deo Srbije bi preporučio ulaganje, Galetin odgovara da to zavisi od afiniteta i znanja pojedinca.
„Ne možete nekoga ko nema iskustva u poljoprivredi ubediti da kupi zemlju umesto stana. Ali svima koji imaju volju i interesovanje za proizvodnju savetujemo – ulažite u zemlju“, poručuje.
On podseća da je hrana danas na globalnom nivou jedan od najvažnijih ograničenih resursa i dodaje:
„Zemljište treba posmatrati kao resurs koji donosi proizvode, a ne kao pasivnu imovinu za rentiranje. Samo takav pristup donosi pravi profit“, zaključuje Galetin.
Uporedni prikaz godišnjih prihoda od različitih ulaganja
| Vrsta ulaganja | Prosečna cena ulaganja | Prosečan godišnji prihod | Povraćaj na uloženo (ROI) |
|---|---|---|---|
| Stan za izdavanje | 100.000 € | 4.800 € (400 €/mes) | ~4,8% |
| Garaža u gradu | 15.000 € | 1.200 € (100 €/mes) | ~8% |
| Zemljište (5 ha) | 50.000 € | 7.000–15.000 €* | 14–30%* |
Napomene:
- Cena stana i garaže varira u zavisnosti od grada i lokacije (npr. Beograd vs. manji gradovi).
- Zemljište se odnosi na plodno poljoprivredno zemljište (npr. u Vojvodini).
- Prihodi od zemljišta se odnose na intenzivnu proizvodnju (npr. povrće, plastenici), bez subvencija.
- Ulaganje u zemljište zahteva dodatna ulaganja u mehanizaciju, navodnjavanje i radnu snagu.
Grafikon koji prikazuje koliko je godina potrebno da se isplati ulaganje u stan, garažu i zemljište. Jasno se vidi da se ulaganje u zemljište uz intenzivnu proizvodnju vraća znatno brže od stana i garaže.
Na grafikonu je projekcija ukupne zarade za period od 10 godina. Zemljište sa aktivnom proizvodnjom značajno nadmašuje i stan i garažu u pogledu prihoda, čak i bez uračunate dodatne pomoći poput subvencija.
