Mnogi građani Srbije veruju da je dovoljno imati testament ili da će se „sve već rešiti kad dođe vreme“. Međutim, nasleđivanje nekretnina u Srbiji nije samo emotivno iscrpljujuće, već često predstavlja pravno složen proces. Greške koje naslednici prave zbog neznanja, nepažnje ili prevelikog poverenja često dovode do sudskih sporova, narušenih porodičnih odnosa, pa čak i gubitka imovine.
1. Odlaganje ostavinske rasprave
Jedna od najčešćih grešaka jeste nepokretanje ostavinske rasprave na vreme. Prema zakonu, ostavinski postupak mora biti pokrenut odmah nakon smrti vlasnika. Kašnjenje može dovesti do problema sa uknjižbom nepokretnosti, povećanja troškova (porezi, takse, kamate) i otežanog raspolaganja imovinom.
2. Usmeni dogovori bez pravnog pokrića
Verovanje da će se naslednici dogovoriti „u porodici“ bez problema često vodi u dugotrajne sudske postupke. Bez pisanog sporazuma, svaki naslednik može zatražiti sudsku deobu imovine, što je česta pojava kod zajedničkog nasleđivanja nekretnina – bilo da su u pitanju stanovi, kuće, garaže ili poljoprivredno zemljište.
3. Nepoznavanje zakonskih pravila nasleđivanja
Mnogi nisu upoznati sa tim da Zakon o nasleđivanju u Srbiji jasno određuje nasledne redove i prava pojedinaca. Vanbračni partneri, usvojena deca, polubraća i sestre – svi imaju različite zakonske statuse. Nepravilno sastavljen testament ili njegovo nepoštovanje mogu izazvati pravne komplikacije.
4. Nasleđivanje imovine sa dugovima
Prilikom nasleđivanja nekretnine, naslednici često zaborave da uz nju mogu doći i dugovi, poput hipoteka, dugovanja za komunalije ili nerešenih imovinsko-pravnih odnosa. Provera pravnog statusa nekretnine pre prihvatanja nasleđa je ključna kako bi se izbegli neželjeni troškovi.
5. Porez na nasledstvo u Srbiji
Iako su naslednici prvog reda (deca, supružnici) oslobođeni poreza na nasledstvo, svi ostali naslednici podložni su plaćanju poreza. Visina poreza može biti značajna, naročito kod nekretnina u urbanim sredinama. Nepoznavanje zakonskih obaveza može dovesti do iznenadnih finansijskih tereta.
6. Nasleđivanje dugova – zakonske posledice
Prihvatanjem nasleđa, naslednik prihvata i sve obaveze pokojnika. Ako se ne odrekne nasleđa u zakonskom roku, može preuzeti i dugove koji premašuju vrednost imovine. Zato je ključno doneti informisanu odluku – na vreme.
Kako izbeći probleme kod nasleđivanja nekretnina?
- Pokrenite ostavinski postupak odmah nakon smrti člana porodice
- Proverite da li postoji validan testament
- Angažujte advokata za nasledno pravo kako biste proverili status imovine
- Pre prihvatanja nasledstva, informišite se o mogućim dugovima i obavezama
- Ako postoji više naslednika, napravite pisani sporazum o podeli imovine
- Razmotrite mogućnost odricanja od nasledstva ako postoje veliki dugovi
Nasleđivanje nije samo administrativna obaveza – već ozbiljna pravna odluka. Jedna pogrešna procena može vas koštati godina stresa i hiljada evra.