Sremska Mitrovica – Zahvaljujući akciji koju je pokrenula Unija poljoprivrednih proizvođača iz Sremske Mitrovica i list „Moje gazdinstvo“ donet je novi Pravilnik o kvalitetu usitnjenog mesa, poluproizvoda od mesa i proizvoda od mesa koji je stupio na snagu 1. januara ove godine, a kojim se proizvođačima zabranjuje uvoz najlošije kategorije mehanički otkoštenog mesa koje se koristilo za proizvodnju viršli, kobasica, parizera…
„Akcija za izmenu Pravilnika o kvalitetu usitnjenog mesa, poluproizvoda od mesa i proizvoda od mesa pokrenuta je pre osam meseci, a zahvaljujući njoj novi Pravilnik je stupio na snagu prvog dana ove godine. Ovim Pravilnikom se automatski zabranjuje upotreba separisanog mesa u kojem je nivo kalcijuma veći od 0,10 mg po kilogramu. To je velika pobeda za nas, jer ovim Pravilnikom se štiti zdravlje nacije i zabranjuje uvoz one kategorije mesa koja u Evropskoj Uniji nije dozvoljena ni za ishranu pasa i mačaka. Ovde u Srbiji su se tim mesom hranili ljudi, što je jedna velika sramota“, rekao je Zlatan Đurić, predsednik Unije poljoprivrednih proizvođača iz Sremske Mitrovice.
Đurić je objasnio da će velike zalihe najlošije kategorije otkoštenog mesa biti uništene, kao i da će u narednom periodu krenuti kontrole mesa.
„Dostavljaćemo meso na analizu akreditovanim laboratorijama u zemlji i inostranstvu, nemamo nameru da odustanemo, jer konačno je došlo na red da jedemo zdravo i ispravno meso. Mesari su na nov Pravilnik reagovali burno, žalbe su bile na sve strane, pritisci raznih lobija, ali nismo popustili“, rekao je Đurić.
On je objasnio i da je enormni uvoz prošle godine od skoro 27 miliona kilograma najlošije kategorije separisanog mesa i preko 150 hiljada živih svinja onemogućio da domaći poljoprivrednici, odnosno svinjari prodaju svoje svinje, da su one prodavane u bescenje, a da nisu pomogla čak ni dva interventna otkupa Robnih rezervi.
„Proizvodnja svinja u Srbiji je stabilizovana zahaljujući Robnim rezervama, primenom novog Pravilnika očekujem bolju situaciju na ovom polju. Unija je juče imala u gostima predstavnika Ruske federacije i napravili smo neki dogovor oko izvoza, međutim postoji problem jer je veliki broj naših klanica dobilo zabranu izvoza u Rusiju zbog toga što su ovde prerađivali svinje uvezene iz EU koje su uzgajane u takozvanom brzom tovu od 86 dana tokom kojeg se koriste hormoni i antibiotici što u Evropi takođe nije dozvoljeno. Naši mesari su to meso slali za Rusiju i nažalost, ali očekivano to meso je vraćeno“, objašnjava Đurić i za kraj dodaje da je došlo vreme da se stane na kraj zloupotrebama i prevarama.
Mehanički odvojeno meso nastaje kada se, na primer, sa pileta odvoje njegovi najkvalitetniji delovi – file, batak, karabatak, a ostaci se pod visokim pritiskom skinu sa kostiju, najčešće leđa. Tako se dobija mesna smesa koja se u prerađivačkoj industriji dodaje prerađevinama. Takvo meso ne sadrži kvalitetne proteine, a često se u njemu pronalaze i veće koncentracije kalcijuma nego što je dozvoljeno. To se događa, jer ostaci do maksimuma „prolaze” kroz separatore pa se u smesi nalaze i samlevene čestice kostiju.
Prema dosadašnjim propisima maksimalna količina kalcijuma koja je mogla da se nađe u mehanički separatisanom mesu bila je 150 miligrama na 100 grama. Ta količina je sada smanjena na maksimalno 100 miligrama što odgovara količini kalcijuma u čistom mesu bez primesa mlevenih kostiju. Unošenje viška kalcijuma kroz hranu nije dobro, jer se tada narušava njegov odnos sa fosforom, a ova dva elementa treba da su u ravnoteži kako bi mogli da budu optimalno iskorišćeni u ishrani. Druga loša strana jeftinih mesnih prerađevina jeste to što imaju više vode i masti, a manje proteina.