Sremska Mitrovica – Proleće, lepo vreme i bujanje vegetacije pored alergija donosi još uzročnika zdravstvenih problema – krpelje.
Iz godine u godinu evidentno je da se broj krpelja u gradskim šumovitim sredinama povećava, a primećeno je i da su se pojavili krpelji kod kojih je uočeno prisustvo patogenih infektivnih bolesti koje gotovo da nisu zabeležene na našim prostorima, dodatni problem i opasnost predstavlja činjenica da se ovi krpelji češće nego ranije kače na ljude.
Jedan od razloga zbog koga se ti krpelji sve češće kače na ljude može biti i povećana upotreba sredstava za zaštitu životinja od krpelja, što je krpelje “primoralo” da traže druge domaćine – ljude.
Krpelji su paraziti koji se hrane krvlju životinja i čoveka, a nakon uboda mogu da se zadrže na telu domaćina i do sedam dana.
Osim svima poznate lajmske bolesti, ujedom krpelja postoji određeni rizik od prenošenja uzročnika bolesti kao što su erlihioza, rikecioza, anaplazmoza, babezioza, krpeljski encefalitis. To su bolesti koje u većini slučajeva prođu sa blagom kliničkom slikom, ali kod nekih ljudi mogu da naprave problem. Mogu da imaju simptome slične prehladama i gripu. Prisustvo većine ovih patogena je detektovano u krpeljima u Srbiji.
Nisu svi krpelji prenosioci bolesti, ali ukoliko su zaraženi u toku hranjenja da postoji velika šansa da, ukoliko se ne otklone u najkraćem vremenskom periodu, prenesu bolest na domaćina.
Krpelji se najčešće nalaze u prirodi na zelenim površinama u područjima obraslim visokom travom, šibljem, žbunovitim rastinjem, šumama, livadama, ali i u neuređenim dvorištima i parkovima.
Najaktivniji su u periodu hranjenja od početka proleća do kasne jeseni, a najveći broj ljudi sa ubodom registruju se u maju i junu. Najbitnije kod ujeda krpelja jeste njegovo odstranjivanje u što kraćem periodu, kao i uočavanjem svake sumnjive promene na koži poseta lekara.