Sremska Mitrovica – Novi Predlog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, treći po redu, ukoliko bude usvojen, dovešće do toga da će retko ko ispuniti uslove za besplatno advokatsko zastupanje, a ako i ispuni uslove, neće biti pružalaca te pomoći.
Zbog odredbi kojima se reguliše rad budućih pružalaca besplatne pravne pomoći, i pretnji novčanim kaznama do milion dinara, teško da će biti zainteresovanih advokata, pravnih klinika i nevladinih organizacija spremnih da pod predloženim uslovima ovu vrstu pomoći pružaju građanima.
Najugroženiji i najsiromašniji u Srbiji sa novim predlogom zakona o besplatnoj pravnoj pomoći neće više imati pravo na besplatnu zaštitu, jer, da bi dobili tu uslugu, građani moraju da budu korisnici nekog davanja – socijalnog, materijalnog ili dečjeg dodatka.

To znači da pravno nevidljivi, koji nisu ni na kakvim evidencijama, i kojima je neophodna pomoć da bi se uopšte registrovali i izvadili dokumenta, za ovo neće moći da konkurišu, pišu Novosti.

Neće moći da konkurišu ni invalidi koji nisu na evidenciji centra za socijalni rad, a nisu u stanju do centra ni da dođu. Zahtev neće moći da podnesu ni žene žrtve porodičnog nasilja, koje nisu korisnici pomoći, a njihovi prihodi su mizerni, pa ne mogu da plate advokate.

Predlog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći sadrži nekoliko ključnih nedostataka, tvrde nevladine organizacije koje pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima Srbije. Sporno je definisanje korisnika besplatne pravne pomoći i komplikovan postupak kroz koji oni moraju da prođu da bi ostvarili pravo na besplatnu pravnu pomoć, izbor Centara za socijalni rad kao organa uprave koji rešava po zahtevima za besplatnu pravnu pomoć, te kaznene odredbe koje predstavljaju pretnju za sve one koji su do sada pro bono pružali pravnu pomoć, a koji se ni u novom zakonu neće finansirati na teret budžeta Republike Srbije

Po predlogu novog zakona besplatnoj pravnoj pomoći,očekuje se, od najsiromašnijih i socijalno ugroženih građana da znaju da li uopšte imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć po ovom zakonu, a da zatim, u skladu sa Ustavom, navedu koje im je pravo ili sloboda povređeno i da to sve popune u formularu.
Popunjavanje formulara će biti problem i za osobe sa invaliditetom, kao i one koje su prinudno hospitalizovane ili protiv kojih se vodi postupak za lišenje poslovne sposobnosti.
Predlog Zakona, takođe, predviđa da korisnici zahtev za besplatnu pravnu pomoć podnose nadležnom Centru za socijalni rad, koji je dužan da u roku od 7 dana, odnosno 48 sati u hitnim slučajevima, donese rešenje kojim ovaj zahtev usvaja ili odbija.

Besplatna pravna pomoć do sada je bila organizovana samo u lokalnim samoupravama, i to u vrlo ograničenom obimu. Najveći teret u pružanju ove usluge nosile su nevladine organizacije i pravne klinike pri Pravnim fakultetima. Od 2007. oformljene su tri radne grupe i napravljene tri verzije zakona, ali on nikada nije zaživeo. Poslednju verziju predstavnici nevladinog sektora ocenjuju kao najlošiju.

Raniji zakonski predlozi pravo na besplatnu pravnu pomoć garantovali su: deci bez roditeljskog staranja, odnosno detetu kome nije obezbeđeno adekvatno zastupanje, licima koja su prinudno hospitalizovana, žrtvama torture ili trgovine ljudima, žrtvama porodičnog nasilja, tražiocima azila, žrtvama diskriminacije. Sada takve garancije nema.

 

Možda Vam se svidi i