Sremska Mitrovica – Pravoslavni vernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Badnji dan, dan uoči Božića, najradosnijeg hrišćanskog praznika. Badnji dan i Božić su nerazdvojni jer se dopunjavaju po shvatanjima i običajim koje  narod vezuje za njih.

Pravoslavni vernici u Srbiji obeležavaju Badnji dan i Badnje veče na liturgijama u hramovima Srpske pravoslavne crkve i tradicionalnim porodičnim okupljanjem za posnom trpezom, pred Božić, hrišćanski praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa

Povodom predstojećih božičnih praznika u Sabornom hramu Svetog Dimitrija u Sremskoj Mitrovici biće organizovana prigodan program. Na prvi dan Božića jutarnja služba će biti u 8 sati, luturgija počinje u 9 sati, a večernje je u 18 sati.

Badnji dan je poslednji dan božićnog posta i tada se dovršavaju poslovi oko pripreme doma i hrane za najradosniji hrišćanski praznik rođenje Isusa Hrista, Božić.

1522137_10202745031736939_2022850926_n

Vernici na Badnji dan uzimaju badnjak koji su uveče pali na kućnom ognjištu, kao simbol svetlosti i toplote koja greje i zbližava ukućane.

Kod Srba su običaji za ovaj dan mnogobrojni i različiti. U kuću se unosi badnjak, obično od hrastove, ređe cerove ili bukove grane. Njih domaćin odseče u zoru da bi ih uveče svečano uneo u dom i naložio na oganj.

Badnjak se preliva vinom i premazuje medom. Običaj je da se badnjak predveče pali i u crkvenim portama.

Uoči praznika pod kuće se posipao slamom da bi se dočarala pećina u Vitlejemu u kojoj se, po predanju, rodio Hrist, a postavlja se i bogata, posna večera.

Božić je porodični praznik i slavi se u kući. Smatra se da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste uvrede.

Pravoslavci mese česnicu i lome na onoliko delova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorođenome Hristu, a veruje se da će onaj u čijem komadu bude novčić, naredne godine biti srećan.

Osim Srpske pravoslavne crkve, Badnji dan 6. januara, slave Ruska i Gruzijska pravoslavna crkva, beloruski i ukrajinski pravoslavci, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.
Za badnjak se seče grana hrasta, koji je kod Slovena oduvek bio sveto drvo. Najveći do običaja na ovaj dan vezuje se za badnje veče. Na Badnje veče, domaćin kuće sa sinovima unosi badnjak, slamu i pečenicu. Slama se posipa po čitavoj kući, a naročito tamo gde će se služiti večera. Badnjak se polaže na ognjište, utom se pali i sveća i ukućani jedni drugima čestitaju praznik, očitaju molitvu, nakon čega se pristupa posnoj večeri i uživa u porodičnom miru. Veruje se da na ovaj dan ili veče treba vratiti sve pozajmljeno i pomiriti se sa svima sa kojima ste bili u zavadi, kako bi cela naredna godina protekla u miru i slozi.

Možda Vam se svidi i