Srbija će do kraja decembra ponovo izaći na predsedničke izbore, nakon što je Aleksandar Vučić 27. septembra 2026. godine podneo ostavku na funkciju predsednika Republike. Izbori moraju biti raspisani najkasnije do 27. novembra, a prvi krug glasanja održan najkasnije 27. decembra. Iako se rokovi približavaju, još nije poznato ko će biti kandidat Studentske liste, niti da li će Srpska napredna stranka imati svog predstavnika u predsedničkoj trci.
Predsednik Narodne skupštine Aleksandar Čupić, koji je na tu funkciju izabran 19. novembra, najavio je da će predsedničke izbore raspisati u narednih nekoliko dana.
U međuvremenu, nekoliko političara javno je najavilo kandidaturu ili izrazilo spremnost da učestvuje na izborima, ali konačna lista kandidata još nije utvrđena.
Zašto se predsednički izbori održavaju već u decembru?
Predsednički mandat u Srbiji traje pet godina, ali Ustav predviđa mogućnost njegovog prevremenog prestanka, između ostalog, podnošenjem ostavke.
Aleksandar Vučić je 27. septembra 2026. godine podneo ostavku na funkciju predsednika Republike, pre isteka mandata na koji je izabran 2022. godine.
Nakon ostavke, dužnost predsednika Republike privremeno je preuzela tadašnja predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić.
Izborom Aleksandra Čupića za predsednika novog saziva Narodne skupštine 19. novembra, on je preuzeo i privremeno obavljanje predsedničke funkcije, do izbora novog predsednika države.
Prema Zakonu o izboru predsednika Republike, kada predsedniku mandat prestane pre vremena, izbori se raspisuju tako da glasanje bude održano najkasnije tri meseca od prestanka mandata.
Zbog toga je 27. decembar 2026. godine krajnji rok za održavanje prvog kruga predsedničkih izbora.
Kada će tačno biti održani izbori?
Tačan datum još nije zvanično određen.
Predsednik Narodne skupštine treba da donese odluku o raspisivanju izbora, kojom će biti utvrđen i dan glasanja.
Prema zakonu, od raspisivanja predsedničkih izbora do dana glasanja mora proteći najmanje 30, a najviše 60 dana.
Glasanje se održava neradnog dana.
Ukoliko izbori budu raspisani 27. novembra, prvi krug mogao bi da bude održan 27. decembra, što je ujedno i poslednji zakonski rok za glasanje nakon prevremenog prestanka predsedničkog mandata.
Međutim, konačan datum biće poznat tek nakon objavljivanja odluke o raspisivanju izbora.
Ko je najavio kandidaturu?
Među političarima koji su javno govorili o mogućnosti kandidature nalaze se Branimir Nestorović, Bogoljub Karić, Aleksandar Vulin i Ivica Dačić.
Branimir Nestorović, lider pokreta „Mi, snaga naroda“, početkom novembra izjavio je da namerava da se kandiduje ukoliko mu zdravstveno stanje to dozvoli. Naveo je da mu je cilj predstavljanje političkih stavova pokreta.
Bogoljub Karić predložen je za predsedničkog kandidata Pokreta Snaga Srbije – BK. Predlog je potekao od Izvršnog odbora, dok konačnu odluku treba da donese Glavni odbor pokreta.
Aleksandar Vulin, predsednik Pokreta socijalista, ranije je govorio o mogućnosti kandidature. Početkom oktobra pozvao je pristalice da podrže listu „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ na parlamentarnim izborima, uz očekivanje podrške svojoj eventualnoj predsedničkoj kandidaturi.
Ivica Dačić, predsednik Socijalističke partije Srbije, takođe je javno govorio o mogućnosti učešća u predsedničkoj trci.
Ipak, političke najave nisu isto što i zvanične kandidature. Kandidat stiče odgovarajući status tek pošto njegov predlog bude podnet i proglašen u skladu sa zakonom.
Studentska lista, koja je na parlamentarnim izborima 25. oktobra osvojila 140 poslaničkih mandata, još nije objavila ime predsedničkog kandidata.
U javnosti se kao mogući kandidati pominju rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić i akademik Radomir Saičić, ali nijedna od tih mogućnosti nije zvanično potvrđena.
Otvoreno je i pitanje da li će opozicione stranke koje su podržale Studentsku listu na parlamentarnim izborima podržati zajedničkog predsedničkog kandidata.
Da li će SNS imati svog kandidata?
Još nije poznato da li će Srpska napredna stranka učestvovati na predsedničkim izborima sa sopstvenim kandidatom.
Aleksandar Vučić je 11. novembra izjavio da bi lično ignorisao predstojeće predsedničke izbore i da ne smatra potrebnim da se neko kandiduje samo kako bi stranka formalno učestvovala.
Istovremeno, ostavio je mogućnost da SNS ipak izađe na izbore, uz napomenu da će konačnu odluku doneti stranački organi.
U ranijim medijskim spekulacijama kao mogući kandidati vladajućeg bloka pominjani su Ana Brnabić, Vladan Petrov i Milica Đurđević Stamenkovski, ali njihove kandidature nisu potvrđene.
Aleksandar Vučić ne može ponovo da bude kandidat za predsednika Republike, jer je na tu funkciju biran 2017. i 2022. godine.
Ustav Srbije propisuje da isto lice može biti izabrano za predsednika Republike najviše dva puta.
Koliko potpisa je potrebno za predsedničku kandidaturu?
Prema Zakonu o izboru predsednika Republike, kandidata mogu predložiti registrovane političke stranke, koalicije političkih stranaka i grupe građana.
Svaki predlagač mora Republičkoj izbornoj komisiji da dostavi najmanje 10.000 overenih izjava birača koji podržavaju kandidaturu.
Predlog kandidature podnosi se najkasnije 20 dana pre dana glasanja.
To znači da bi, ukoliko prvi krug bude zakazan za 27. decembar, rok za podnošenje kandidatura istekao 7. decembra.
Republička izborna komisija zatim proverava dostavljenu dokumentaciju i odlučuje o proglašenju kandidata.
Konačna lista kandidata mora biti utvrđena i objavljena najkasnije 15 dana pre glasanja.
Ako izbori budu održani 27. decembra, to znači da bi konačna lista morala da bude objavljena najkasnije 12. decembra.
Kako se bira predsednik Srbije?
Za predsednika Republike bira se kandidat koji dobije većinu glasova birača koji su glasali.
Ukoliko nijedan kandidat ne osvoji potrebnu većinu u prvom krugu, organizuje se drugi krug izbora.
U drugom krugu po pravilu učestvuju dva kandidata sa najvećim brojem glasova iz prvog kruga.
Za predsednika Republike tada se bira kandidat koji dobije veći broj glasova.
Kada bi mogao biti održan drugi krug?
Ako prvi krug predsedničkih izbora bude održan 27. decembra i nijedan kandidat ne osvoji potrebnu većinu, drugi krug mogao bi da bude organizovan tokom januara 2027. godine.
Prema zakonu, Republička izborna komisija donosi rešenje o ponavljanju glasanja u roku od tri dana od dana kada ukupan izveštaj o rezultatima izbora postane konačan.
Drugi krug održava se u roku od 15 dana od donošenja tog rešenja.
Zato se datum drugog kruga ne može unapred precizno odrediti samo na osnovu datuma prvog glasanja.
Njegovo održavanje zavisi od konačnosti rezultata prvog kruga i odluke Republičke izborne komisije.
Ko ima pravo glasa?
Pravo da bira predsednika Republike ima punoletni državljanin Srbije koji ispunjava zakonom propisane uslove za ostvarivanje biračkog prava.
Glasanje se organizuje na biračkim mestima u Srbiji, ali i u inostranstvu, u skladu sa pravilima koje sprovode nadležni izborni organi.
Biračka mesta otvaraju se u 7, a zatvaraju u 20 časova.
Građani glasaju prema mestu prebivališta, uz zakonom propisanu mogućnost glasanja u mestu privremenog boravišta, ukoliko na vreme podnesu odgovarajući zahtev.
Za glasanje je potreban važeći dokument kojim se dokazuje identitet, dok poziv za glasanje nije obavezan uslov za ostvarivanje biračkog prava.
Šta predstoji do izbora?
U narednim danima očekuje se odluka predsednika Narodne skupštine o raspisivanju izbora, nakon čega počinju da teku rokovi za podnošenje i proglašenje kandidatura.
Političke stranke, koalicije i grupe građana koje nameravaju da učestvuju moraće da prikupe potrebne potpise podrške i dostave dokumentaciju Republičkoj izbornoj komisiji.
Posebnu pažnju javnosti privlače odluke Studentske liste i Srpske napredne stranke, koje još nisu zvanično saopštile imena svojih predsedničkih kandidata.
Srbija će tako najkasnije 27. decembra održati prvi krug prevremenih predsedničkih izbora, dok bi, ukoliko nijedan kandidat ne osvoji većinu, konačna odluka o novom predsedniku mogla da bude doneta u drugom krugu tokom januara 2027. godine.